1.1 Origins and developments of the phenomenon

MedijiEvery nasday, svakodnevnothe upozoravajumedia naalerts sveus hitnijuto potrebuthe suočavanjaincreasingly surgent fenomenomneed kojito jedeal raširenwith međua mladima:phenomenon bullying-om,that odnosnois zlostavljanjem.rampant Eksponencijalniamong rastyoung ovogpeople: fenomena,bullying. posebnoThe uexponential školskomgrowth kontekstu,of naglašavathis važnostphenomenon, bavljenjaparticularly ovimin problemom,the njegovogschool proučavanjacontext, iunderlines učenjathe oimportance njemuof kakoaddressing bithis seissue, spriječilostudying dait uand budućnostilearning postaneabout pravait društvenato pošast.prevent it from becoming a real social scourge in the future. 

PrvoThe istraživanjefirst oresearch fenomenuon zlostavljanjathe uphenomenon školiof razvijenobullying jeat uschool Norveškojwas ideveloped datirain izNorway ranihand 1980-ih,dates kadaback jeto the early 1980s, when Olweus (1983) proveoconducted deskriptivnoa istraživanjedescriptive norveškesurvey školskeof populacijethe iNorwegian utvrdioschool visokupopulation učestalostand ifound ozbiljnosta fenomenahigh uincidence svimand dobnimseverity skupinama.of the phenomenon in all age groups.

PočevšiStarting odfrom ovethis prvefirst ankete,survey, tijekomover godina,the istraživanjayears, suresearch sehas umnožilamultiplied diljemall svijetaover kakothe biworld seto istražilainvestigate učestalostboth fenomenathe zlostavljanjafrequency iof istražilathe psihološkabullying iphenomenon relacijskaand dinamikato kojaexplore sethe pokrećepsychological izmeđuand onihrelational kojidynamics suthat uključeniare utriggered sambetween fenomen.those Uinvolved Engleskojin su,the naphenomenon primjer,itself. In England, for example, Whitney iand Smith (1993) proveli istraživanje koje je pokazalo da, iako je učestalost fenomena varirala između različitih vrsta proučavanih škola, u osnovnim školama postotak žrtava nikada nije bio ispod 19%,conducted a postotaksurvey žrtavawhich ushowed srednjimthat, školamaalthough nikadthe nijeincidence bioof ispodthe phenomenon varied between the different types of schools studied, in primary schools the percentage of victims was never less than 19% and that of victims in secondary schools was never less than 8%. Smith iand Sharp (1994) radiliworked su četiri tromjesečja uin 23 školeschools uin Ujedinjenomthe KraljevstvuUnited iKingdom uočilifor dafour je,quarters nakonand njihoveobserved intervencije,that, poboljšanjefollowing problematheir bilointervention, uthe pozitivnojimprovement korelacijiof sthe opsegomproblem predanostiwas sudionika.positively Ucorrelated mnogimwith drugimthe zemljama,extent poputof Australije,the Belgije,participants' Finske,commitment. ŠpanjolskeIn imany Sjedinjenihother Država,countries, provedenesuch suas intervencijeAustralia, velikihBelgium, razmjera,Finland, štoSpain jeand omogućilothe dolazakUnited doStates, nizalarge-scale varijabliinterventions zahave kojebeen seimplemented, činimaking dait su prisutne u svim realnostima koje su proučavane i koje omogućuju prepoznavanje određenih međukulturalnih specifičnosti fenomena zlostavljanja. Pokazalo se da postotak ponašanja koje se može kategorizirati kao vršnjačko nasilje opada kako raste dob uključene djece, alipossible to nearrive značiat poboljšanjea iliseries povlačenjeof fenomena,variables većthat samoseem promjenu.to Doista,be incidentipresent zlostavljanjain postajuall rjeđi,the alirealities sestudied povećavaand njihovawhich, opasnosttherefore, imake ozbiljnostit possible to identify certain cross-cultural specificities of the bullying phenomenon. It has been shown that the percentage of behaviour that can be categorised as bullying decreases as the age of the children involved increases, but this does not imply an improvement or regression of the phenomenon, only a change. Indeed, bullying incidents become less frequent but their dangerousness and severity rate increases (Smith iet sur.al., 2008). Nadalje,Furthermore, pokazaloit sehas dabeen sushown običnothat muškarci,it uis većemusually postotkumales, negowith žene,a tihigher kojipercentage preuzimajuthan ulogufemales, nasilnika,who notake djevojčiceon suthe terole kojeof sebullies, višebut koristeconversely neizravnimit oblicimais zlostavljanjagirls who make greater use of indirect forms of bullying (Björkqvist, 1994)- –such poputas okrutnihcruel riječi,words, odbijanjerefusals zahtjevaof zarequests partnerstvoto napartner projektimaon iliprojects sudjelovanjeor uparticipate grupama.in groups.

DrugiOther tipičnitypical elementi,elements, proizašliwhich izhave različitihemerged istraživanjafrom provedenihthe uvarious različitimstudies dijelovimaconducted svijeta,in tičudifferent separts mjestaof kojimathe seworld, dajeconcern prednostthe manifestacijepreferential fenomenaplaces zlostavljanja,of amanifestation of bullying phenomena, which turn out to sube školskischool prostori,spaces, alibut ialso činjenicethe dafact ulogethat nasilnikathe iroles žrtveof zadržavajubully svojeand stabilnostvictim tijekomretain vremenatheir stability over time (Menesini, 2000).