Društveno okruženje
Grupa prijatelja, školsko okruženje i socijalno okruženje faktori su utjecaja na društvenoj razini.
Na obrazovnoj razini ključna je veza između škole i obitelji. Zapravo, baš kao što stav roditelja kod kuće utječe na ponašanje njihove djece, stav učitelja također utječe na njihovo ponašanje u školi. Učitelji će stoga nastojati surađivati s roditeljima u provedbi ispravnog odgoja djece i moraju se ponašati dosljedno, osuđujući i strogo kažnjavajući nasilničke stavove koji se javljaju u školi.
Ključne aspekte kao što su svijest o patnji drugih, uvažavanje empatije zajedno sa poznavanjem emocija treba naglasiti iu obiteljskom iu školskom okruženju.
Škola
Školsko ozračje također može povećati pojavu nasilnog ponašanja. Nedostatak bliskosti, osjećaja prihvaćenosti svih učenika i međusobnog uvažavanja nastavnika i učenika i obrnuto može biti jedan od čimbenika nasilja u školi. Također, učestalosti nasilja u školi može pridonijeti ignoriranje nasilja odraslih u školi te loš nadzor u cijelom školskom prostoru (hodnici, toaleti, igralište, sportska dvorana). U literaturi se navodi da bi školsko ozračje trebalo biti toplo i prihvatljivo za sve učenike te da bi trebala postojati jasna pravila ponašanja kako među učenicima, tako i u odnosu između učenika i nastavnika.
Društvo
Na nasilničko ponašanje mladih društvo utječe kulturom ponašanja, utjecajem vršnjačkih skupina i medija. Kod mladih se nasilničko ponašanje odvija unutar vršnjačkih skupina, u obliku izražavanja pripadnosti određenoj skupini, u obliku sudjelovanja u nekim sportskim (npr. neredi na stadionima) i glazbenim (npr. koncerti određenih glazbenih žanrova) manifestacijama. Osim navedenog, nasilničko ponašanje se može naučiti, a ako dijete živi u sredini gdje postoji nasilje za koje ne postoje kaznene mjere, vrlo lako može usvojiti takvo nasilničko ponašanje.
Mediji
Mnoga istraživanja bavila su se odnosom medija i odgoja djece, vremenom koje djeca provode uz TV, igrajući video igrice i sl. Gledajući nasilne sadržaje na televiziji, djeca su izložena riziku od razvoja takvog ponašanja. Osim crtića, videa, dramskih filmova i novina, djeca su izložena nasilnim sadržajima i putem interaktivnih medija – interneta. To uključuje video igrice. Uočeno je da djeca, uživljavajući se u igru, svojim ponašanjem u pokretima, izrazima i karakterom kopiraju likove iz igara, dajući svojim prijateljima imena. Brojni su dokazi o utjecaju video i računalnih igara na djecu (Zadravec, A., Uzelac, M. i dr., 2014.).
Suvremeni mediji su sveprisutni, zanimljivi i iznimno višenamjenski. Dakle, pružaju različite mogućnosti za informiranje, učenje, zabavu, komunikaciju itd. Osim što su nužni za razumijevanje suvremenog svijeta, neizostavni su sastavni dio dječje svakodnevice. Jedan od najpopularnijih medija među mladima svakako je mobilni telefon. Dostupna je u svakom trenutku i na svakom mjestu, postala je svojevrsna „produžena ruka“ mladima. Internet usko povezujemo s mobilnim telefonom. Internet je u vrlo kratkom vremenu postao omiljen među djecom i mladima, a oni su iznimno podložni njegovom utjecaju. Ono ima mnogo pozitivnih strana (npr. izvor je najnovijih saznanja i rezultata istraživanja, brza dostupnost informacija, razmjena iskustava, mišljenja i informacija s vršnjacima i odraslima sličnih interesa ili problema i sl.), ali istovremeno trebali biste biti svjesni opasnosti i rizika koje ono može predstavljati (kao što je puno nasilnog sadržaja, govor mržnje, netočne i površne informacije s kojima se djeca svakodnevno susreću, pretjerana isključenost iz stvarnog svijeta i sl.)
Provedena istraživanja pokazuju da izloženost medijskom nasilju (putem televizije ili računalnih igrica) povećava rizik za agresivno i nasilno ponašanje prema vršnjacima u stvarnom svijetu. Djecu je nemoguće potpuno zaštititi i izolirati od nasilnih medijskih sadržaja. No, gledanje nasilja treba biti popraćeno razgovorom koji upućuje na savjest, etiku, moral i ljudskost. Ako dijete odrasta u okruženju u kojem postoji međuljudska pažnja, tolerancija i poštovanje, tada nasilne scene s televizijskih ekrana neće biti doživljene kao upute o poželjnom ponašanju. Na kraju, treba imati na umu činjenicu da su internet i drugi moderni mediji još uvijek samo alati. Korisnik sam odlučuje kako će ga koristiti i kakve će posljedice proizaći iz takvog ponašanja (Jelić, I., 2017.).
Najčešći uzroci nasilja na internetu
· „Boom“ društvenih mreža i interneta – društvene mreže kao što su Facebook, Twitter, TikTok, Instagram, aplikacije za dopisivanje kao što su WhatsApp, Skype i Viber, omogućuju nam vrlo jednostavnu i brzu komunikaciju, a sve je lako vidljivo i dostupno .
· Pretjerano korištenje interneta
· Nedostatak nadzora od strane roditelja i učitelja - roditelji i učitelji uzor su djeci i mladima te se preporučuje da imaju određenu kontrolu nad aktivnostima koje njihova djeca/učenici izvode na internetu. Kada nema kontrole ili nadzora, veća je vjerojatnost da će doći do elektroničkog nasilja.
· Nedovoljno znanje i razvijena svijest o posljedicama – kada dijete zna prepoznati nesigurnu/opasnu situaciju i prijaviti je odrasloj osobi, velika je vjerojatnost da neće imati problem u smislu cyberbullyinga, niti će ga trebati maltretirati na internetu. Isto tako, kod djece je potrebno razvijati svijest o posljedicama širenja slika, videa i osobnih podataka, ali i što više razvijati vrijednosti poput poštovanja, tolerancije i ljubaznosti (Obilježja, uzroci i posljedice cyber nasilja).
· Samo zabava – uzroci online nasilja među vršnjacima često su ljutnja, osveta ili frustracija, ali ponekad vršnjaci svoje kolege ili prijatelje izlažu neprimjerenim situacijama u modernim medijima i iz čiste zabave, dosade, zbunjenosti ili s ciljem stjecanja popularnosti.