Uvod
Školsko zlostavljanje definira se kao osobno i online ponašanje između učenika unutar društvene mreže koje uzrokuje fizičku, emocionalnu ili društvenu štetu ciljanim učenicima. Karakterizira ga neravnoteža moći koju omogućuju ili koče društvene i institucionalne norme te kontekst škola i obrazovnog sustava. Školsko zlostavljanje podrazumijeva odsustvo učinkovitih odgovora i brige prema meti od strane vršnjaka i odraslih (Cornu et al, 2022).
Postoje različiti načini zlostavljanja.
Može biti fizički, kada se provodi putem fizičke agresije i zlostavljanja (udaranje, šutiranje, guranje, udaranje, štipanje ili nasrtanje predmetima). Ali može se odnositi i na nasilje nad stvarima ili imovinom, na primjer, uzimanjem predmeta, njihovim oštećivanjem ili iznuđivanjem novca od mete. Ovo je općenito najlakši oblik za otkrivanje.
No, može se događati i u verbalnom obliku, kroz vrijeđanje, zadirkivanje, verbalnu agresiju. To znači ismijavanje, ponavljajuće ismijavanje, nazivanje ponižavajućim nadimcima, komentiranje načina na koji se netko odijeva ili govori, iznošenje rasnih ili seksističkih primjedbi. Ovaj oblik nasilja koji se ponavlja tijekom vremena dovodi do progresivnog i štetnog unutarnjeg iscrpljivanja mete. Ali postoji i neizravno ili psihičko nasilje koje se uglavnom provodi širenjem kleveta, namjernim isključivanjem, širenjem tračeva ili prijetnjama, ponižavanjem i ismijavanjem. Ignoriranje nekoga također spada u ovaj oblik maltretiranja. Ovo se posebno odnosi na oblik 'agresije' koji se uglavnom manifestira u obliku 'podmuklog trača' i češći je među pripadnicama ženskog roda.
Pogledaj video klikom na donju sliku.
Vršnjačko nasilje je svaka radnja vršnjaka koja djetetu uzrokuje fizičku, psihičku ili emocionalnu bol. To je opetovano i namjerno ponašanje pojedinca ili skupine vršnjaka usmjereno prema drugom pojedincu ili skupini, pri čemu taj odnos karakterizira neravnoteža moći (suprotstavljanje jačeg pojedinca ili skupine na štetu slabije osobe ili skupine). Fizičko i psihičko zlostavljanje mladih uglavnom se događa u školi, iako se nasilje može dogoditi bilo gdje i bilo kada, uživo ili online.
Dijete nasilnik ne mora nužno biti uključeno u nasilnički čin, ono može biti organizator skupine, odnosno poticati i nagovarati druge da se prema nekome ponašaju nasilno. Djeca koja se nasilnički ponašaju uvijek uspiju pronaći način zastrašivanja i zadirkivanja koji će žrtvu najviše uznemiriti: zadirkivanje zbog težine, izgleda, boje kose, teškoća u učenju, popularnosti, vjere, položaja u društvu, ljubomore na žrtvu...
Zlostavljanje djece vrlo je ozbiljan problem koji ostavlja brojne, teške i dugoročne posljedice na njihov razvoj. Izloženost djeteta fizičkom, emocionalnom ili seksualnom zlostavljanju je traumatično iskustvo koje ostavlja duboke ožiljke.
Zlostavljanje i zanemarivanje djece nije samo problem pojedinca ili njegove obitelji, već problem šire lokalne zajednice i društva u cjelini, a 19. studenoga, kada se obilježava Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece, podsjeća da je zadatak svih nas da se svaki dan trudimo djeci omogućiti sigurno mjesto za odrastanje.
Vršnjačko nasilje na internetu i u stvarnom životu često su međusobno povezani, pa je moguće da se nasilje koje se događa na internetu događa iu školi.
Nažalost, mnoga djeca ne govore roditeljima što se dogodilo. No, roditelji mogu otkriti trpi li njihovo dijete fizičko nasilje u školi, jer takvo vršnjačko nasilje obično ostavlja tragove na tijelu žrtve, što je znak za uzbunu. Neki od tih tragova na tijelu su: ogrebotine, rane, posjekotine, modrice, poderana odjeća. Osim toga, žrtva se često žali na glavobolje ili bolove u trbuhu.
Suvremeni oblik bullyinga je internetsko bullying ili cyberbullying. Kliknite na video ispod i provjerite svoje znanje!