1.4 Razlika između zlostavljanja i elektroničkog nasilja

Iako govorimo o dva štetna fenomena koji utječu na dobrobit drugih ljudi, postoje mnoge bitne razlike između vršnjačkog i elektroničkog nasilja. Često se djela zlostavljanja odvijaju između ljudi iz iste škole ili grupe, između ljudi koji se međusobno poznaju. Epizode se često događaju u razredu, u školi, u sportskim grupama i događaju se u određeno vrijeme: tijekom igre, na putu od kuće do škole ili u svlačionicama sportskog centra. U ovom fenomenu očita je potreba nasilnika da se učini 'vidljivim', da bude u središtu pozornosti: razina dezinhibicije CYP-a uključenog u nasilničko ponašanje u ovim slučajevima često također ovisi o grupnoj dinamici. CYP koji se bavi nasilničkim ponašanjem provodi djela agresije, bez obzira na posljedice njegovih postupaka protiv mete. S druge strane, u elektroničkom nasilju mogu biti uključeni ljudi iz cijelog svijeta, čak i ako se međusobno ne poznaju. Materijal se može širiti cijelim svijetom i kružiti internetom u bilo kojem trenutku, čak i dugo vremena ostati na mreži. U ovom fenomenu postoji visoka razina dezinhibicije od strane elektroničkog nasilnika: on/ona čini stvari koje bi bile više suzdržane u stvarnom životu, možda i zato što je njegova/njezina moć povećana nevidljivošću i činjenicom da zapravo ne može vidjeti učinke njegovih/njezinih postupaka. Studija koju su proveli neki znanstvenici istaknula je činjenicu da su se oni koji su bili zlostavljani izvan mreže često pokazali nasilnicima na mreži, mijenjajući svoje uloge u dva konteksta, možda vođeni anonimnošću i željom za osvetom (Ybarra i Mitchell, 2004). Još jedno zamjenjivanje uloga, ali u suprotnom smjeru, zabilježeno je u drugoj studiji koja pokazuje da je vjerojatnije da će mete elektroničkog nasilja biti nasilnici u tradicionalnom kontekstu (Raskauskas i Stoltz, 2008).